среда, 11. јануар 2017.

OBRADA ZVUKA


Da bi se zvuk registrovao mora postojati signal koji ga prenosi. Signal koji putuje do našeg uha je mehanička promena pritiska vazduha i naziva se analogni signal. Da bio računar mogao da registruje analogni signal, potrebno je analogni signal pretvoriti u digitalni postupkom digitalizacije koji se odvija u tri koraka:
  1. ​zvuk se mikrofonom pretvara u analogni električni signal
  2. analogni električni signal se uz pomoć zvučne kartice i njenog analogno-digitalnog AD konvertera pretvara u digitalni signal
  3. digitalni podaci se kodiraju, po potrebi sažimaju i čuvaju na disku računara​

AD konverter analogni električni zvuk pretvara u niz brojeva i on se postupkom kodiranja (encoding) oblikuje u poseban format i zapisuje u zvučnu datoteku. Obrnut postupak (pretvaranje kodiranog zapisa u niz brojeva) se naziva dekodiranje (decoding). Program kojim se kodira i dekodira naziva se kodek (codec).
Reprodukcija zvuka je obrnuti proes od digitalizacije zvuka, u kome se pomoću DA konvertera digitalni zapus pretvara u analogni električni signal.
Mera kvaliteta zvučnog zapisa naziva se Bit rate, koji predstavlja broj bitova kojim je opisan zvučni zapis za vreme od jedne sekunde. jedinica za merenje Bit rate je KBit/s. Evo nekih primera kvaliteta zvučnog zapisa:
  • 4 KBit/s - minimalni kvalitet govora
  • 8 KBit/s - "telefonski" kvalitet
  • 32 KBit/s - "radio" kvalitet dugih i srednjih talasa
  • 96 KBit/s - "radio" kvalitet ultra kratkih talasa
  • 128 KBit/s - tipičan kvalitet audio zapisa
  • 256-320 Kbit/s - približan kvalitet audio CDzapisa
Kao što se može zaključiti, što više kilobita u sekundi, to je zvučni zapis kvalitetniji


FORMATI ZVUČNIH ZAPISA
Zvučni snimak je za računar samo niz brojeva. Postupkom komprimovanja se taj niz brojeva zapisuje u zvučnu datoteku. Način komprimovanja određuje kvalitet zapisa., pa otuda možemo razlikovati tri vrste audio formata:
  • nekomprimovani
  • komprimovani formati bez gubitaka
  • komprimovani formati sa gubicima.

NEKOMPRIMOVANI FORMATI
fNekomprimovana datoteka zvučnog zapisa sarži originalan zapis brojeva sa snimka i mogu biti veoma velike, što zavisi od kvaliteta snimka i individualnih karakteristika zapisa.
Najpoznatiji predstavnici ovog formata su:
  • MIDI (Musical Instrument Digital Interface) - namenjen za razmenu informacija među elektronskim muzičkim jedinicama. (ekstenzija: .mid ili .midi)
  • WAVE (Waveform) - matični format razvijen za korišćenje u Windows okruženju (ekstenzija: .wav)
  • AIFF (Audio Interchange File Format) - Mekintosh format za digitalni zapis zvuka (ekstenzija: .aiff)
KOMPRIMOVANI FORMATI BEZ GUBITAKA
Ovi formati su najbolji izbor ukoliko želimo da zadržimo izvorni kvalitet snimka, ali je zbog veličine datoteke (koja je oko polovine veličine originalne datoteke) koriste samo profesionalci.
Najpoznatiji formati komprimovanja bez gubitaka su:
  • WMA (Windows media Audio) - format razvijen od strane Microsoft-a; sastoji se od 4 različita kodeka (ekstenzija: .wma)
  • FLAC  (Free Lossless Audio Codec) - format sličan MP3 formatu ali bez gubitaka u kvalitetu.
  • WV - Wave Pack format (ekstenzija: .wv)
  • APE Monkey's Audio format (ekstenzija: .ape)
KOMPRIMOVANI FORMATI SA GUBICIMA
Ovi formati mogu biti do jedne desetine veličine originalne datoteke, jer su u njima izostavljeni zvuci koje ljudsko uho jedva ili uopšte ne može da čuje (zvuci sa frekvencijom od 20Hz do 20000Hz). Zato se ovi formati koriste za prenos muzike Internetom i za snimanje velikih zbirki digitalne muzike).
Najpoznatiji formati komprimovanja sa gubicima su:
  • MP3  - ove datoteke su zvučni deo MPEG formata (Moving Pictures Experts Group) i predstavljaju najpopularniji format za snimanje muzičkih datoteka (ekstenzija: .mp3, .mpga)
  • Ogg Vorbis - open source komprimovani format sa gubicima, po nekima boljeg kvaliteta od MP3 formata iste veličine (ekstenzija: .ogg)
  • AAC (Advance Audio Coding) - u odnosu na MP3 format postiže bolju kompresiju i ima veći Bit rate (ekstenzija: .aac)


KONVERZIJA IZMEĐU RAZLIČITIH FORMATA
Da bi dobili audio formate pogodne za preslušavanje na našim elektronskim uređajima, a da pri tome zauzmu što manje memorije, možemo izvršiti prebacivanj (konverziju) jednog audio formata u drugi pomoću gotovih programa kao što su:
  • Free Sound Recorder - program koji se koristi za snimanje zvuka i konverziju audio formata; podržava MP3, WMA i WAV format
  • Switch Sound File Converter - besplatan program za konverziju preko 40 vrsta audio formata
  • Format Factory - besplatan program koji služi za konverziju slika, audio i video formata
Preuzmite sledeću prezentaciju u kojoj je objašnjena instalacija i upotreba programa Format factory:
Format Factory - uputstvo.ppsx

Instalacionu datoteku programa Format Factory možeti preuzeti sa ovog linka.




Zadatak za učenike
Preuzmite sledeći audio zapis u .wav formatu i u programu Format Factory izvršite njeno konvertovanje u druga dva formata po vašem izboru. 
Bell.wav

Uporedite količinu memorije koju zauzimaju sva tri formata. Koji format zauzima najviše, a koji najmanje memorije?




Audacitiy је najbolji besplatni program za snimanje i obradu zvuka a pri tome postoji i na srpskom jeziku. Može da radi na OS Windows, Mac и Linux, otvorenog je koda i distribuira se sa licencom GPL (General Public License). 
Audacitiy ​u potpunosti zadovoljava sve zahteve prosečnog korisnika računara:
  • kvalitetno snima zvuk
  • može da prevede analogne snimke u digitalne
  • gotovi snimci se lako mogu uređivati...
Najosnovne instrukcije u radu u programu Audacitiy možete preuzeti klikom na sledeći dokument:

Ovde možete da preuzmete preyentaciju programa:
    Izgled prozora  Audacityja
     

    Slika 1. Audacity


    Osnovni element Audacity projekta je traka (Track). Traka je zvučni zapis koji smo snimili pomoću mikrofona ili ga ubacili (Import) koristeći neku postojeću datoteku.
    ·         Glavni alati za rad sa zvučnim zapisom

    Slika 21-SelectionTool Selection tool (Alat za odabir) – F1Služi za odabiranje segmenta koji želite preslušati ili obrađivati.
    Kako ga koristiti: odaberite alat, postavite ga na početnu točku i povucite do željene završne točke. Audacity će zatamniti označeni segment, a do sljedećeg biranja će sve promene priminiti isključivo na označeni segment.

    Slika 22-EnvelopeToolEnvelope tool (Omotnica) – F2
    Služi za promjenu glasnoće tijekom vremena.Kako ga koristiti: odaberite alat, postavite ga na određeno mjesto na zapisu koje želite pojačati ili stišati, pritisnite i povucite gore ili dolje. Tako će se promijeniti glasnoća cijele trake.Promjenu glasnoće tijekom vremena možete postići tako da na više mjesta postavite alat, pritisnete i povučete. Izabranu glasnoću možete promijeniti i naknadnim pomicanjem bijelih točaka

     Draw tool (Alat za crtanje) – F3
    Služi za preinaku pojedinih segmenata zvučnog vala.
    Grafički prikaz treba toliko uvećati da se vide točke zapisa koje zatim alatom uhvatimo i pomaknemo na željenu amplitudu.

     Zoom tool (Alat za zumiranje) – F4Služi za uvećavanje i smanjivanje pogleda.

     Timeshift tool (Alat za pomicanje u vremenu) – F5Služi za hvatanje i pomicanje traka ili segmenata na određeno mjesto.

     Timeshift tool (Alat za pomicanje u vremenu) – F5Služi za hvatanje i pomicanje traka ili segmenata na određeno mjesto


    Kontrole
    Kontrole nam služe za reprodukciju i kretanje po zapisu (skok na početak i kraj, pauza i zaustavljanje) te za snimanje zvuka. Pritiskom na tipku SHIFT, Play kontrola (reproduciraj) mijenja svoju funkciju u Loop kontrolu (reproduciranje uz ponavljanje).

    Slika 3. Audacity (Loop kontrola

    Snimanje zvučnog zapisa
    Ako se ne odabere izvor (Edit > Preferences > Audio I/O > Recording > Device), Audacity koristi standardni (Default) izvor zvuka. To znači da je dovoljno pokrenuti aplikaciju, spojiti mikrofon ili neki drugi uređaj na ulaz zvučne kartice i kliknuti na snimanje (Record). Automatski će se otvoriti nova traka na kojoj će se odmah početi „prikazivati“ snimljeni zvučni zapis.

    Unos i iznošenje zvučnog zapisa (Import – Export)

    Unos zvučnog zapisa ostvaruje se pomoću izbornika Project > Import Audio (File > Import u novijoj inačici). Pomoću File > Open također možemo otvoriti zvučni zapis, ali nam se pri tome svaki zapis otvara u zasebnom prozoru tako da ih u tom slučaju ne možemo miksati. Važno je znati razliku između snimanja (Save) i iznošenja (Export). Iznošenjem se stvara zvučna datoteka (.mp3, .wav ili .ogg), a snimanjem se pohranjuje Audacity projekt (.aup) u kojem je zabilježeno sve što smo radili na zvučnim zapisima tako da ponovnim otvaranjem možemo nastaviti s uređivanjem od točke gdje smo stali prije snimanja.
    Iznošenje zvučnog zapisa radi se pomoću izbornika File i onda, ovisno o formatu u kojem želimo iznijeti materijal, biramo Export As WAVEMP3 ili Ogg Vorbis. Prije iznošenja bilo bi dobro podesiti parametre iznošenja (Edit > Preferences > File Formats).


    Efekti
    Audacity je standardno opremljen mnogobrojnim korisnim efektima, a dobro je znati da se efekti mogu dodavati i naknadno.
    Od standardnih efekata svakako treba spomenuti:
    §   Amplify (služi za pojačavanje snage označene selekcije u decibelima),
    §   Bass Boost (pojačavanje basova),
    §   Change Speed (ubrzavanje selekcije za određeni postotak – pri tome se menja visina tonova),
    §   Change Tempo (ubrzavanje tempa označene selekcije u postocima – pri tome se ne mijenja visina tonova),
    §   Echo (jeka, odnosno ponavljanje određene selekcije),
    §   Fade In/Out (postupno pojačavanje ili smanjivanje zapisa – najčešće korišteni efekti),
    §   Noise Removal (uklanjanje šumova – vrlo koristan efekt),
    §   Repeat (ponavljanje selekcije određeni broj puta),
    §   Reverse (odabranu selekciju pretvara u njezinu zrcalnu sliku zapisujući je unatraške).
    Mnogobrojne dodatne efekte možete, između ostalog, preuzeti i na ovim stranicama:

    ZADACI ZA UČENIKE



    Važno:
    Pred vama su tri zadatka. U svakom je potrebno da kreirate odgovarajuće zvučne zapise na kojima ćete na kraju rada izvršiti sledeće:
      http://www.weebly.com/weebly/images/file_icons/wav.png
    1. potrebno je da od svih zvučnih traka u vašem Audacity projektu kreirate jednu zvučnu traku tako što ćete ih sve
    2. selektovati i primeniti naredbu ​Mix and Render iz menija Tracks.
    3. dobijeni zvučni zapis treba normalizovati primenom efekta Normalize, da bi se ujednačila jačina zvuka.
    4. kreirani zvučni zapis sačuvajte u MP3 formatu (komanda Export u meniju File). Ukoliko pri eksportovanju
    5. nemate ponuđeni MP3 format potrebno je da instalirate Lame_v3.99.3_for_Windows.

    CRTANJE I GRAFIČKI DIZAJN

    Inkscape je open source alat za rad sa vektorskom grafikom, sličanih mogućnosti kao Adobe  Illustrator, CorelDraw ili Xara X. Razvijen je pod Linux platformom, ali kao i GIMP , prilagođen je i drugim operativnim sistemima. 
    Možete ga besplatno preuzeti  na    http://inkscape.org/. Trenutno aktuelna verzija Inkscape programa je 0.48.4.Program je pod GNU GPL (General Publik License)  licencom koja omoućava njegovu dalju modifikaciju i distribuciju.
    Kao kod ostalih  programa  za crtanje  moguće je kreiranje osnovnih oblika (elipse, pravougaonika, zvezde, poligona i spirale), njihova  transformacija rotacijom, istezanjem, promenom veličine… Takođe,   Inscape nudi funkcije za manipulaciju objektima preciznim prilagođavanjem čvorova krive.
    POJAM ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE; BEZBEDNOST NA INTERNETU

    ·         Saznaćete:
    ·         Šta je elektronska komunikacija
    ·         Kako se štiti od neželjene pošte

    POJAM ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

    Pod pojmom elektronske komunikacije podrazumevaju se komunikacije koje se obavljaju uz posredovanje bar jednog računara. Ove komunikacije mogu biti između dva ili više računara i nekog drugog uređaja, na primer, mobilnog telefona, običnog telefona, faksa itd. Ovakve komunikacije mogu biti jednosmerne ili u oba smera.
    Kod jednosmernih komunikacija zainteresovana osoba ostavlja sadržaj koji želi da drugi vide na nekom mestu na Internetu (vwb strana, forum, blog...). Ovaj sadržaj je u principu svima dostupan. Na ovaj sadržaj se može i svoj komentar, koji je takođe svima dostupan, ali se može uputiti i elektronsko pismo onom koji je prikazao materijal na Internetu.
    Dvosmerne komunikacije se obavljaju između dva ili više učesnika. Takve komunikacije mogu biti: razmena poruka u realnom vremenu pri čemu poruke mogu biti kucane ili glasovne, razmena elektronske pošte ili programi za razgovor preko Interneta kada je uz prenos zvuka, moguć i prenos slike.
    Elektronske komunikacije omogućavaju brzu, laku i besplatnu komunikaciju među korisnicima. Međutim, s obzirom na to da poruke kroz računarsku mrežu prolaze kroz veliki broj računara, pri čemu se svaki put kopiraju, to ovaj način komunikacije nije bezbedan. Zbog toga  u ovakvim komunikacijama ne treba iznositi podatke koje bi neko mogao zloupotrebiti

    Prvu elektronsku komunikaciju ostvario je Aleksandar Graham Bell 1876. godine.

    IPAK, NAJVEĆI SVETSKI NAUČNIK U OBLASTI TELEKOMUNIKACIJA JE NAŠ NIKOLA TESLA.





    BEZBEDNO PONAŠANJE NA INTERNETU

    Elektronska pošta i veb su korisnici servisi Interneta, ali pored dobrih strana postoje i određene opasnosti od različitih zlonametnih korisnika i kriminalca koji putem Interneta vrebaju moguće žrtve među lakovernim korisnicima. Zbog toga ovim servisima  treba pristupati i koristiti ih sa odgovarajućom pažnjom .

    Internet bi smo mogli da uporedimo sa nekim velikim gradom, poput Beograda. U gradu postoji veliki broj biblioteka, kulturnih institucija (muzeji, pozorišta) igrališta itd, tako da svako u njemu može da se zabavi u skladu sa svojim interesovanjem. Međutim, tu ima i zlonamernih ljudi poput: vandala (koji bezrazložno uništavaju skulture, cveće pišu po zidovima), siledžija (koji su spremni da nekoga pretuku bez razloga), lopova (koji će nekom oteti lančić ili mobilni telefon) do kriminalca spremnih i na teška razbojništva. Zbog toga u velikom gradu treba biti oprezan i poštovati pravila za život u njemu .Tako i prilikom izlaska na Internet moramo biti oprezni i poštovati određena pravila.

    Prilikom izlaska na Internetu korisniku je omogućen pristup mnogim dobrima, ali je izložen i izvesnim opasnostima. Ove opasnosti se mogu podeliti u dve grupe:

    1.      opasnost po računar korisnika,
    2.      opasnost po korisnika lično.
    Opasnost po korisnika računara mogu biti različite, od programa koji ga uznemiravaju do programa koji mu uništavaju podatke na računaru. Opasnosti po korisnika lično mogu doći, s jedne strane – od programa koji mu kradu podatke koji se mogu zloupotrebiti (brojeve računara u banci, brojeve kreditnih kartica lozinke za pristup  korisnikovim računarima), a s druge strane – od podatka koje o sebi sam korisnik otkriva  nepoznatim osobama.
    Opširnije

    U zaštiti računara od napada sa Interneta postoje dva nivoa. Prvi nivo omogućava zaštitu u antivirusnim programima (AVP) koje korisnik instalira na svom računaru. Postoje više dobrih AVP koji su besplatni ili koji se mogu kupiti uz malu naknadu. Bitno je da se ovi  programi redovno dopunjavaju. Ako je računar stalno priključen na Internetu ovi programi se obično dopunjavaju nekoliko puta dnevno. Drugi osnovni nivo zaštite jeste  zaštita koju pruža davalac usluge povezivanje na Internet – internet provajder. Ova zaštita je vezana za  računsku mrežu i o njoj brine osoba zadužena za mrežu – administator mreže. Zaštita se sastoji od specijalnog hardvera i softera koji prati ono što dolazi u meru i odlazi iz mreže  provajdera i ima zadatak da spreči  dolazak neželjnog materijala u mrežu. Ova zaštita se zove i zaštitni zid (fajervol –engl .firewall). Ime dolazi od zaštitnih zidova u velikim zgradama koji se prave od nezapaljivog materijala i imaju zadatak da u slučaju požara spreče dalje širenje vatre. Međutim, nijedan program nas ne može zaštiti od  nas samih. Tokom korišćenja elektronske pošte ili veba  korisnik će komunicirati sa nepoznatim ljudima, stvarati nova prijateljstva i druge veze. Pri novim kontaktima  i upoznavanjima treba uvek biti krajnje oprezan. Nepoznatima nikad ne treba davati svoje lične podatke, adresu stanovanja, školu koja se pohađa podatke o roditeljima, podatke o imovnom stanju itd. Naročito treba biti oprezan kada se komunicira sa nekim bez neposrednog  video kontakta (veb kamera) jer se na osnovu kucanog teksta ne može zaključiti da li se komunicira sa vršnjakom ili odraslom osobom koja se drugačije predstavlja.

    U slučaju ličnog upoznavanja sa novim drugom ili drugaricom sa veba, to uvek treba da bude na javnom mestu gde ima puno ljudi. O sastanku uvek treba obavestiti roditelje. U slučaju da na sastanak  ne dođe ona osoba kakva se predstavljala preko Interneta treba odmah obavestiti roditelje, a možda i policiju.

    O podacima koje neko preko Interneta evenutalno traži od učenika, sumnjivim pitanjima i predlozima treba odmah obavestiti roditelje i nastavnike.

    OSNOVNA PRAVILA OD NEŽELJENE POŠTE
    U opasnosti koje donosi elektronska pošta je svaki vid e-pošte čiji je sadržaj neprimeren i nedoličan, kao i pošta sa reklamnim sadržajem u kojoj se pored ličnih podataka traži i plaćanje. Spam je engleski naziv za ovakvu vrstu pošte.
    Osnovna pravila zaštite od spama:
    ·           Pošta nepoznatog pošiljioca je spam-pre otvaranja proveriti njen sadržaj
    ·           Nikada ne treba davati adresu svoje e-pošte nekome koga čiji identited ne znate
    ·           U formularima koji se javljaju na netu ne treba ostavljati podatke koji mogu biti zloupotrebljeni
    ·           Pre konsultacije sa roditeljima ne davati lične podatke nikome

    Oni koji zloupotrebljavaju Internet pokušavaju da dođu do podataka o kreditnim karticama i njihovim šiframa korisnika neta.
    Ova pojava se zove "lov u mutnom".
    Ako sumnjate da neko hoće da zloupotrebi vaše podatke obavestite roditelje ili prijavite naadresu: www.antifising.org.
    Neki od poznatih programa protiv spemova: SpamAssassin, Panda, SpamKiller...
    STANDARDI-ISHODI
    Učenici znaju vrste elektronske komunikacije i pravila bezbednog ponašanja u okviru takve komunikacije, kao i pisana i nepisana pravila ponašanja  u toku komunikacije kojih se treba pridržavati da bi zaštitili privatnost, lične podatke kao i računar i ostalu tehničku opremu
    Učenici znaju dobre i loše strane elektronske komunikacije, kao i važnost Interneta u svakodnevnim poslovima i životu.

    INSTANT PORUKA; BLOG
    Saznaćete: šte je instant poruka ikako se pravilno piše,šta je blog
    Picture
    Brza i dobra komunikacija je osnova dobrog razumevanja.

     Instant poruka je rašireni i popularan  vid komunikacije. Ovaj vid komunikacije se odvija "trenutno" između dva korisnika računara, koji se nalaze na različitim mestima. Za slanje odgovarajuće poruke potrebno je:
    ·         računar, internet i odgovarajući program
    ·         uspostavljena veza među računarima
    ·         korisnici ovog vida komunikacije moraju istovremeno biti pored računara

    Postupak  je jednostavan.U odgovarajući softver unosi se poruka preko tastature,  opcijom send (pošalji) šalje drugom korisniku koji prima ovu poruku i istim postupkom odgovara.
    Instant poruke su obično kratke, u njima se obično ne koristi formalni način pisanja, a ponekada se interpunkcija pogrešno upotrebljava. Prilikom pisanja ovakvih poruka ipak treba voditi računa o gramatičkim pravilima.
    Jedan od alata za slanje instant poruka je i Google Talk.
    Picture

    Blog je skraćenica od engleskih reči web i log. Predstavlja web prezentaciju (ili sajt), služi za komentarisanje pojava, događaja,vođenje dnevnika na Internetu, postavljanje slika,video zapisa, reklamiranje raznih firmi i njihovih proizvoda, učenje...
    Blogeri su osobe koji imaju svoje blogove.
    Blog Search Engine je jednaod mašina koja služi za pretraživanje ogromnog broja blogova na netu.

    STANDARDI-ISHODI
    Učenici znaju osnove pojma bloga i instant poruka i ćaskanja na Internetu.
    Svaki učenik treba da  ima svoj SKYPE nalog kao i svoj blog.



    DIGITALNE BIBLIOTEKE

    Vekovima se gotovo sve znanje čovečanstva čuva u papirnim obliku. To mogu biti: knjige, časopisi, novine ili druge publikacije. Da bi ovo znanje bilo dostupno javnosti ono  se čuva u bibliotekama. Međutum, tokom vremena, tehnologija izrade publikacija se promenila. U današnje vreme mnoge publikacije se i ne pojavljuju papirnatom obliku, nego samo u elektronskom.